Za:
Predmet: Zaštita od posljedica krize
Poštovani gospodine i gospođo
Kao što znate, već nekoliko dana (pišem ovo 3. juna 2022.) postoji zabrinutost da će izbiti ozbiljna kriza u oblasti sigurnosti ishrane širom svijeta, a to je zbog niza okolnosti:
1) Rat između Rusije i Ukrajine, koji je gotovo potpuno zaustavio mogućnost uvoza pšenice, žitarica i kukuruza odatle, za koji se zna da čini oko 30 do 40 posto raspoloživih zaliha ovih usjeva u svijetu, a s druge sa strane, postoji ogroman potencijal uvoza ovih proizvoda iz Kine i Indije, što je danas daleko od realizacije, a to je vrlo teško izvodljivo i iz političkih razloga (zemlje koje su bile žrtve zapadnih imperija u Istorija sada ne želi da sarađuje, videći zapadni svet kao krivac za krizu, a takva je situacija i samo treba da plati cenu.pokušaji da se vladarima ovih zemalja objasni da je kriza međunarodna i da će na kraju svi stanovnici svijeta patiti od njenih posljedica bez obzira na to ko je kriv – ova objašnjenja nailaze na gluhe uši, a često i historijski bijes i razmišljanje , praćeno željom da se osvete bivšim kolonijalnim silama, što je mnogo važnije od iskrene zabrinutosti zbog tekuće i sve zaoštrenije globalne krize koja će, na kraju, i njih povrijediti).
2) Povratak COVID krize u Kinu, za čije je luke poznato da igraju veoma značajnu ulogu u prometu velikog broja sirovina u prehrambenoj industriji u svijetu. U jeku povratka krize i tamošnjih strogih karantina, nastaje značajna šteta za mogućnost pravilnog funkcionisanja pomorskog transporta i trgovine koji odatle dolaze, što uzrokuje smanjenje ponude mnogih proizvoda.
3) Kao što znate, posljednjih mjeseci u svijetu je došlo do značajnog povećanja cijena goriva, što povećava troškove transporta i skladištenja u hlađenju, a samim tim i cijene proizvoda, uključujući i osnovne potrebe hrane u svijet.
4) Beskrajne i destruktivne posljedice klimatske krize: suše, sužavanje površina pogodnih za preradu ili poljoprivrednu obradu, ukupna drenaža u pogledu količine padavina: veoma velike količine kiše koje padaju u kratkim vremenskim periodima koje izazivaju velike poplave i poplave, koje, osim što nanosi štetu ljudskim životima i imovini, nanosi štetu i poljoprivrednim površinama. S druge strane, prolazimo kroz veoma duge periode, ponekad i godine u kojima zbog nedostatka padavina i dugih sušnih perioda nema mogućnosti da se izdržavaju mnoge usjeve.
Osim toga, trend dezertifikacije i ekstremni toplotni talasi uzrokuju iscrpljivanje izvora vode, što, naravno, predstavlja vrlo ozbiljnu prijetnju velikom broju stanovnika, a također otežava opstanak poljoprivrede i opskrbe hranom u cijelom svijetu. .
5) I razlog specifičan za Izrael: saobraćajne gužve u lukama, kako u luci Haifa tako iu luci Ashdod, zbog čega su uvoznici u Državi Izrael prisiljeni da apsorbuju višak troškova koji su uzrokovani stranih špedicija. Kao što znate, ovaj problem već duže vrijeme nije riješen zbog političkih razloga i neriješenih problema u oblasti radnih odnosa u Državi Izrael.
Kao što znate, rezultati ove realnosti su poskupljenja, čiji su glavni patnici, kao i uvijek, slabe klase koje su u ekonomskoj nevolji u raznim zemljama.
Kao osoba sa invaliditetom koja živi od naknade i pripada ovim kategorijama, pitam: Da li trenutno postoje političke i/ili javne organizacije u državi Izrael ili na drugim mjestima u svijetu, čiji je cilj da pokušaju i ublažiti štetu ovim ljudima i pomoći im da prežive? Ima li kakvih informacija o tome na raspolaganju?
pozdrav,
Asaf Benyamini,
Kostarika br. 115,
Ulaz A.- Apartman 4,
Kiryat Menachem,
Jerusalim,
Izrael, Poštanski broj: 9662592.
Brojevi telefona: Home-972-2-6427757.
Mobitel-972-58-6784040.
Broj faksa–97277-2700076.
MadamB. 1) Moj matični broj: 029547403
2) Moj e-mail: [email protected]
3) Napominjem da pripadam oslabljenoj populaciji, i živim od invalidnine od Zavoda za osiguranje. Stoga i ja pripadam populaciji koja će sigurno biti povrijeđenatakvom krizom na najteži i najteži način.
4) Moja web stranica:/https://disability5.com
5) I imam još jedno pitanje: Postoje li trenutno naučna i/ili tehnološka istraživačka polja koja imaju potencijal da vode ovakva ili druga rješenja? I ako da, u kojoj mjeri se promoviraju i primaju budžete za istraživanje i razvoj od vlada svijeta?
6) Ispod je nekoliko linkova na članke (na hebrejskom) koji su nedavno objavljeni u izraelskoj štampi na ovu temu:
https://www.israelhayom.co.il/business/article/8528423
https://www.calcalist.co.il/world_news/article/ryi9v2cvc
https://www.mako.co.il/nexter-magazine/bite_from_tomorrow/Article-4375d0721cd1d71026.htm
https://www.globes.co.il/news/article.aspx?did=1001400653
7) Napominjem da sam osoba koja govori hebrejski, a moje znanje stranih jezika je veoma ograničeno. Osim srednjeg do niskog nivoa engleskog i francuskog na vrlo niskom nivou, nemam više znanja u ovoj oblasti.
Pomogla mi je profesionalna prevodilačka kompanija da napišem ovaj dokument.
